Zaštita i promicanje ljudskih prava

Predanost EU-a ljudskim pravima

Ugovori EU-a

Poštovanje ljudskih prava jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije i suštinski aspekt njezinih vanjskih odnosa.

EU se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.

članak 2. Ugovora o Europskoj uniji

Ugovorima EU-a propisano je da se djelovanje EU-a na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njegovo stvaranje: demokraciji, vladavini prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanju ljudskog dostojanstva, načelima jednakosti i solidarnosti te poštovanju načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.

• Ugovori EU-a (Službeni list EU-a)

Povelja o temeljnim pravima

Institucije i tijela EU-a, kao i države članice, pri provedbi prava EU-a i u njegovim vanjskim odnosima moraju poštovati Povelju o temeljnim pravima.

• Temeljna prava

Opća deklaracija o ljudskim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima

Opća deklaracija o ljudskim pravima, donesena 10. prosinca 1948., utrla je put pravu o ljudskim pravima u danas poznatom obliku. Deklaracija je bila ključna referentna točka autorima Europske konvencije o ljudskim pravima, koja je 4. studenoga 1950. otvorena za potpisivanje, a 3. rujna 1953. stupila na snagu.

Svih 27 država članica EU-a potpisalo je Europsku konvenciju o ljudskim pravima. EU je temeljem svojih Ugovora obvezan pristupiti Konvenciji.

• Opća deklaracija o ljudskim pravima (Ujedinjeni narodi)
• Europska konvencija o ljudskim pravima (Europski sud za ljudska prava)

Politika u području ljudskih prava

EU nastoji uključiti pitanja ljudskih prava u sva svoja vanjska djelovanja, uključujući politike u području trgovine, migracija i zaštite okoliša. Svaki sporazum koji EU potpiše mora biti u skladu s ljudskim pravima.

Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju

Vodeću referencu za rad EU-a na zaštiti i promicanju ljudskih prava u cijelom svijetu čini Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju, donesen u studenome 2020. za razdoblje od 2020. do 2024. EU je 27. svibnja 2024. odlučio produljiti Akcijski plan do 2027.

Temelje tog plana čini sljedećih pet smjerova djelovanja:

• zaštita i osnaživanje pojedinaca
• izgradnja otpornih, uključivih i demokratskih društava
• promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju
• iskorištavanje mogućnosti i svladavanje izazova u području novih tehnologija
• ostvarivanje rezultata zajedničkim radom.

• Zaključci Vijeća o akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju (27. svibnja 2024.)
• Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2027.

Godišnja izvješća ljudskim pravima i demokraciji

Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji služi kao sveobuhvatan pregled aktivnosti i postignuća EU-a, kao i izazova s kojima se suočava u nastojanjima da se stvori svijet u kojem se poštuju ljudska prava i demokratska načela te štite dostojanstvo i sloboda svih osoba.

• Godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Posebni predstavnik EU-a za ljudska prava

Uloga je posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava poboljšati djelotvornost, vidljivost i dosljednost politike EU-a u području ljudskih prava u okviru njegova vanjskog djelovanja te uspostaviti pozitivan diskurs o ljudskim pravima.

Osim suradnje s Ujedinjenim narodima, posebni predstavnik:

• vodi dijaloge o ljudskim pravima sa zemljama koje nisu članice EU-a
• radi na produbljivanju političke suradnje s relevantnim partnerima
• ukazuje na kršenja ljudskih prava koja zahtijevaju hitan odgovor
• promiče poštovanje međunarodnog humanitarnog prava
• radi na podupiranju međunarodnog kaznenog pravosuđa.

Posebna predstavnica za ljudska prava trenutačno je Kajsa Ollongren.

• Ljudska prava: EU imenovao bivšu nizozemsku ministricu novom posebnom predstavnicom (priopćenje za medije, 23. lipnja 2025.)
• Posebni predstavnik EU-a za ljudska prava (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Smjernice EU-a o ljudskim pravima

EU je donio niz smjernica o ljudskim pravima, zahvaljujući kojima je svoje prioritete pretvorio u praktične upute za oblikovatelje politika EU-a, države članice EU-a i delegacije EU-a u cijelom svijetu.

Smjernice obuhvaćaju teme kao što su mučenje i zlostavljanje, smrtna kazna, sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, prava djece, zaštita ostvarivanja svih ljudskih prava LGBTI osoba, nasilje nad ženama i djevojčicama te sloboda izražavanja na internetu i izvan njega.

• Mučenje i zlostavljanje
• Smrtna kazna
• Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja
• Prava djeteta
• Djeca u oružanim sukobima
• Nediskriminacija
• Zaštita LGBTI osoba
• Nasilje nad ženama
• Sloboda izražavanja
• Međunarodno pravo
• Borci za ljudska prava
• Zdravstveno ispravna voda za piće

Više informacija:

• Smjernice o ljudskim pravima (Europska služba za vanjsko djelovanje)

Kako EU provodi svoju politiku u području ljudskih prava

EU ima širok raspon instrumenata za provedbu svoje politike u području ljudskih prava. Oni uključuju dijaloge o ljudskim pravima, izjave i druge oblike sudjelovanja u multilateralnim forumima, projektima i programima te misije EU-a za promatranje izbora.

Dijalozi o ljudskim pravima

EU održava redovite dijaloge o ljudskim pravima s trećim zemljama i regionalnim skupinama. Svaki dijalog uspostavlja se u skladu sa smjernicama EU-a o dijalozima o ljudskim pravima, koje je Vijeće donijelo 2001., a posljednji put ažuriralo 2021.

Vijeće procjenjuje stanje ljudskih prava u dotičnoj zemlji i usvajanjem zaključaka odlučuje bi li bilo primjereno uspostaviti dijalog s tom zemljom.

Tijekom godina uspostavljeni su dijalozi o ljudskim pravima s oko 60 zemalja i regionalnih skupina iz cijelog svijeta. Njima se osigurava platforma za izražavanje bojazni povezanih s ljudskim pravima, razmjenu najboljih praksi i jačanje bilateralne i multilateralne suradnje.

• Smjernice EU-a za dijaloge s trećim zemljama o ljudskim pravima

Sudjelovanje u multilateralnim forumima

Vijeće je zaduženo za utvrđivanje strateških prioriteta Europske unije u okviru foruma UN-a za ljudska prava. U tu svrhu jedanput godišnje usvaja zaključke u kojima se utvrđuju glavni smjerovi djelovanja EU-a, među ostalim u okviru Vijeća za ljudska prava.

Vijeće je u zaključcima usvojenima u siječnju 2025. naglasilo da se svi moraju obvezati na multilateralizam i međunarodni poredak, u čijem su središtu Ujedinjeni narodi, kako bi zakoni i norme bili jači od sukoba. U tu će svrhu EU nastaviti surađivati sa svim regijama svijeta i unapređivati suradnju sa zemljama sličnih stavova.

EU će se usredotočiti i na osiguravanje odgovornosti te jačanje napora za postizanje rodne ravnopravnosti. EU će nastaviti raditi na okončanju i sprečavanju daljnjih kršenja ljudskih prava diljem svijeta, među ostalim u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i stanja na Bliskom istoku, posebno u Gazi.

• Forumi Ujedinjenih naroda za ljudska prava: Vijeće odobrilo prioritete EU-a (priopćenje za medije, 27. siječnja 2025.)
• Suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima

Tematski program za ljudska prava i demokraciju

Tematski program za ljudska prava i demokraciju jedan je od programa u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – EU-ova programa za financiranje vanjskog djelovanja za razdoblje 2021. – 2027. Raspolaže proračunom od 1,5 milijardi eura.

Programom se osigurava neovisno djelovanje jer se predviđa izravna suradnja s borcima za ljudska prava i lokalnim organizacijama civilnog društva, bez potrebe za odobrenjem nacionalnih tijela.

Osim toga, ima globalno područje primjene i može se upotrijebiti za podupiranje ljudskih prava bilo gdje izvan Europske unije te funkcionira u cijelom svijetu na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.

• Tematski program za ljudska prava i demokraciju (Europska komisija)

Misije za promatranje izbora

Misije EU-a za promatranje izbora temeljni su dio djelovanja Europske unije u cilju promicanja demokracije, ljudskih prava i sudjelovanja civilnog društva u cijelom svijetu.

Svrhe misija za promatranje izbora obuhvaćaju:

• jačanje povjerenja javnosti u izbore
• poticanje građanskog sudjelovanja
• odvraćanje od prijevara
• pružanje informirane, nepristrane i činjenične procjene izbornog postupka.

Dugoročna je svrha tih misija i:

• poboljšanje ukupnog izbornog okvira i konteksta u kojem se održavaju izbori
• jačanje neovisnosti i odgovornosti državnih institucija
• poboljšanje otpornosti partnerskih zemalja podupiranjem dobrog upravljanja
• ublažavanje mogućih sukoba povezanih s izborima.

EU je od 2000. uputio više od 180 misija za promatranje izbora u više od 65 zemalja.

Europska unija upućuje misije za promatranje izbora u zemlje iz cijeloga svijeta, uz iznimku regija koje pokriva Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Izborne postupke u državama članicama EU-a promatra OESS.

• Misije za promatranje izbora (Europska služba za vanjsko djelovanje)
• Promatranje izbora (Europska komisija)

Sankcije povezane s ljudskim pravima

EU može, kao odgovor na kršenja i povrede ljudskih prava u svijetu, uvesti sankcije usmjerene na pojedince i subjekte.

• Sankcije za kršenja ljudskih prava

Vidjeti također

• Ljudska prava (Službeni list EU-a)
• Ljudska prava i demokracija (Europska služba za vanjsko djelovanje)