Skip to content

Pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i starije osobe

Zajedničkim standardima pristupačnosti osigurava se lakša upotreba proizvoda i usluga u EU-u, posebno kad su u pitanju starije osobe i osobe s invaliditetom.

Zašto su potrebna pravila EU-a o zahtjevima za pristupačnost?

EU želi razne proizvode i usluge učiniti pristupačnijima starijim osobama i osobama s invaliditetom poštujući pritom načelo jednakog postupanja.

Poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta kad je riječ o posebnim pristupačnim proizvodima i uslugama korisno je i za te potrošače i za industriju. Stvaranjem okružja s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje se veća uključenost i sudjelovanje građana u društvu.

Postojeći nacionalni zahtjevi za pristupačnost koji se odnose na određene proizvode i usluge razlikuju se među državama članicama, što dovodi do fragmentacije jedinstvenog tržišta.

Potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama već je velika, a broj građana s invaliditetom ili funkcionalnim ograničenjima znatno će porasti kako stanovništvo EU-a bude starjelo.

Kako bi se uspostavili zajednički standardi pristupačnosti, EU je donio dvije direktive:

  • Europski akt o pristupačnosti (2019.), kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi za pristupačnost ključnih proizvoda i usluga
  • Direktivu o pristupačnosti internetskih stranica javnog sektora (2016.), kojom se definiraju norme kako bi digitalni proizvodi i usluge postali pristupačniji svim korisnicima.
Slike triju osoba: slijepog čovjeka sa psom, žene u invalidskim kolicima i dječaka s poteškoćama u kretanju koji se koristi pomagalom.
Invaliditet u EU-u: činjenice i brojke (Infografika)

Invaliditet u EU-u: činjenice i brojke (Infografika)

Pristupačnost proizvoda i usluga

Europskim aktom o pristupačnosti obuhvaćeni su zahtjevi za pristupačnost ključnih proizvoda i usluga poput:

  • telefona, računala, terminala za plaćanje ili samoposlužnih terminala za kupovinu putničkih prijevoznih karata
  • potrošačkih bankarskih usluga
  • elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući primjerice telefonske i internetske usluge
  • poziva na broj za hitne slučajeve 112
  • pristupa audiovizualnim medijskim uslugama
  • e-knjiga
  • e-trgovine.

Europski akt o pristupačnosti (Direktiva 2019/882) donesen je 2019. Od novih pravila koristi imaju ne samo deseci milijuna Europljana i Europljanki s invaliditetom, već i mnoge starije osobe u EU-u.

Proizvodi

Proizvodi bi trebali biti u skladu sa sljedećim:

  • zajedničkim zahtjevima za pristupačnost dizajna korisničkog sučelja i funkcionalnosti proizvoda
  • konkretnijim zahtjevima za pristupačnost određene elektroničke potrošačke opreme
  • ambalaža, upute za instalaciju i druge informacije o potrošačkim proizvodima također bi trebale biti pristupačne.

Usluge

Direktiva obuhvaća i neke zahtjeve za pojedine usluge:

  • zajedničke zahtjeve, posebno za internetske stranice
  • usluge potpore također bi trebale biti pristupačne.

Primjeri posebnih zahtjeva za pristupačnost samoposlužnih terminala:

  • na uređajima za naplatu karata ili bankomatima morat će se omogućiti upotreba osobnih slušalica kako bi osobe s oštećenjima vida mogle slijediti audio upute
  • ako se na samoposlužnom terminalu omogućuju vizualni načini upravljanja, morat će se omogućiti barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva opažanje boje.

Provedba pravila u praksi

Europski akt o pristupačnosti formuliran je kao direktiva, što znači da se njime utvrđuju obvezujući ciljevi u pogledu pristupačnosti, ali se državama članicama prepušta da odluče kako te ciljeve žele postići.

Akt se primjenjuje od 28. lipnja 2025.

EU je također ostavio prostora za neke iznimke. Primjerice, mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih i godišnjim prometom manjim od 2 milijuna eura koja pružaju usluge izuzeta su iz direktive, a mikropoduzeća koja nude proizvode izuzeta su od nekih obveza.

Što EU poduzima kako bi proizvodi i usluge bili pristupačniji građanima EU-a i zašto su te mjere važne.
Pristupačniji proizvodi i usluge za građane EU-a (Infografika)

Pristupačniji proizvodi i usluge za građane EU-a (Infografika)

Pristupačnost internetskih stranica i aplikacija

Direktivom o pristupačnosti internetskih stranica javnog sektora (2016/2102) utvrđene su norme kako bi digitalni proizvodi i usluge postali pristupačniji svim korisnicima. Uvedeni su i mehanizam praćenja te provjera sukladnosti.

Ti se novi elementi odnose na internetske stranice i mobilne aplikacije uprava, javnih bolnica, sudova i drugih javnih tijela.

U praksi to znači da korisnici mogu zatražiti određene informacije ako sadržaj nije pristupačan i prijaviti probleme u vezi sa sukladnošću jednostavnim klikom na poveznicu za davanje povratnih informacija.

Direktiva je stupila na snagu u prosincu 2016.

U Vijeću

Nakon što je Komisija u prosincu 2015. predstavila svoj prijedlog, Radna skupina Vijeća za socijalna pitanja detaljno je razmotrila tekst.

Slovačko predsjedništvo napredovalo je u raspravama o direktivi i usvojilo postupni pristup pri unošenju izmjena u tekst te je posebno nastojalo:

  • pojasniti područje primjene
  • poboljšati pravnu jasnoću u tekstu
  • izbjeći moguća preklapanja ili sukobe s postojećim zakonodavstvom EU-a.

Tijekom rasprava na tehničkoj i političkoj razini malteško predsjedništvo pripremilo je prijedloge za doradu teksta kako bi se neke zabrinutosti delegacija uzele u obzir, među ostalim da je potrebno:

  • usredotočiti se na odabrane proizvode i usluge
  • ne određivati nove zahtjeve za pristupačnost ako su oni već određeni prethodnim zakonodavstvom EU-a
  • složiti se da se zadrži ista struktura koju je Komisija predložila
  • pružiti više jasnoće u pogledu toga koji bi se aspekti trebali uključiti u Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, a koji u Akt o pristupačnosti
  • izostaviti posebne oznake za pristupačnost zbog bojazni od administrativnog i financijskog opterećenja.

Predsjedništvo je napravilo znatan korak u smjeru donošenja stajališta Vijeća o direktivi.

Nakon intenzivnih rasprava i ponovne izrade nacrta Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu (opći pristup) o direktivi o pristupačnosti tijekom estonskog predsjedništva. Tijekom rasprava delegacije su se osvrnule na širok raspon prijedloga, brojne poveznice s drugim zakonodavstvom EU-a i nedostatke u procjeni učinka.

Najvažnija politička pitanja riješena su na posljednjem trijalogu, posebno iz područja kao što su:

  • promet i turizam
  • smještaj
  • ugostiteljstvo
  • izgrađeni okoliš
  • povezani akti EU-a
  • mikropoduzeća.

Pregovori između Vijeća i Europskog parlamenta započeli su u ožujku 2018., a završili su postizanjem privremenog dogovora u studenome 2018.

Odbor stalnih predstavnika Vijeća (Coreper) odobrio je privremeni dogovor 19. prosinca 2018.

Vijeće je donijelo Akt o pristupačnosti 9. travnja 2019. nakon što je Parlament 13. ožujka 2019. usvojio svoje stajalište u prvom čitanju.

Direktiva je stupila na snagu u lipnju 2019.

Politika pristupačnosti internetskih stranica Vijeća

Ove su internetske stranice i javne internetske stranice, a Glavno tajništvo Vijeća radi na tome da budu prilagođene korisnicima, što je u skladu s Direktivom EU-a o pristupačnosti internetskih stranica (2016.).

Pristupačnošću internetskih stranica želi se omogućiti da internetski tekstovi, slike, obrasci i navigacija budu dostupni i razumljivi javnosti.

Da bi se poštovali kriteriji pristupačnosti internetskih stranica koji se mijenjaju, u obzir se uzimaju aspekti kao što su:

  • alt tagovi” – opisi slika koji pomažu korisnicima koji upotrebljavaju čitače zaslona da shvate što slike prikazuju
  • kontrast između teksta i pozadine – koji je prilagođen tako da se osigura čitljivost
  • laka navigacija – navigacija isključivo upotrebom tipkovnice dostupna je korisnicima koji imaju poteškoća s upotrebom miša.

Aktivno radimo na povećanju pristupačnosti i upotrebljivosti naših internetskih stranica. Više informacija:

Posljednja izmjena: 16. srpnja 2026.